Kamen HR*info

Naša zemlja uz ostala prirodna bogatstva, posjeduje velike zalihe prirodnog kamena. Nalazišta su rasprostranjena u kontinentalnom  ali i u obalnom dijelu. Neki su kamenolomi već dugi niz godina eksploatirani dok su drugi  neaktivni zbog različitih razloga. Najpoznatiji su svakako kamenolom na Braču i tzv. Brački kamen, koji se dokazao i u svijetu kao visokokvalitetan materijal . U kopnenom dijelu najviše je prirodnih nalazišta kamena koji su se eksploatirali u parku prirode Medvednica, te poznati kamenolom kod Benkovca.

Prvotno su kamenolomi eksploatirani stihijski, bez kontrole.Kasnije su ti isti kamenolomi proširivani u industrijske kopove (Podsusedsko Dolje, Ivanec, G.Bistra, Markuševac).

Kao kamen za građenje upotrebljavan je zeleni škriljavac koji je eksploatiran u nekoliko ležišta. 

Također se u pročelja mnogih objekata Zagreba ugrađivao mramorizirani vapnenac i mramor zbog dekorativnog izgleda. Ovdje posebno treba izdvojiti litotamnijski vapnenac. Stoljetna tradicija upotrebe litavaca u građevinarstvu zrcali se u kapitelima i zidovima Medvedgradske kapelice, kamenim elementima katedrale, arkadama Mirogojskog groblja, te brojnim pročeljima grada Zagreba.

Na Medvednici danas rade tri kamenoloma u kojima se eksploatira dolomit za građevinske radove (Podsusedsko Dolje i Zaprešički Ivanec ), bazalt i dijabaz za asfaltnu smjesu (Jelenje vode). Postoji nekoliko većih i manjih napuštenih, najčešće nesaniranih kamenoloma: Vrapčak, Pustodol, Adolfovac, Bačun (mramorizirani vapnenac i zeleni škriljavac), Markuševac (lomljeni vapnenac) i donedavno aktivan Vukov dol (mramorizirani vapnenac i mramor) sa zagrebačke strane, te Bistra i Reka (bazalt) sa zagorske strane. Bizek (litotamnijski vapnenac) je povremeno aktivan jedino zbog obnove zagrebačke katedrale.

Trenutno aktivni kamenolomi su u procesu tzv. sanacije, to jest nije dopušteno daljnje proširenje postojećih niti otvaranje novih kamenoloma u zaštićenom području. Postojeća eksploatacija u navedenim kamenolomima odvija se u smjeru sanacije i privođenja konačnoj namjeni prostora kamenoloma, koja se utvrđuje dokumentima prostornog uređenja (Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica)

 Tvrtka Jadrankamen uz prvotni kamenolom u Pučišćima otvorila je još niz otočnih i obalnih pogona kamenoloma. Najpoznatiji su Punta,Kupinovo, Sivac, Barbakan, Milovica, Dragonjik, Glave, Zečevo i Žaganj Dolac na otoku Braču, te Seget, Plano, Pakovo selo,Dolac Donji, Srijane un kontinentalnom dijelu.

Uz kamen koji se poslije vađenja obrađuje i transportira do kupca, u kamenolomi se još uz to eksploatira i pijesak i šljunak

Sve više prigovora ekoloških udruga na račun kamenoloma odnosi se na njihovu blizinu u odnosu na naseljena mjesta. No prateći kroz povijest ipak nisu kamenolomi nastajali uz naselja već je bilo obratno. Ljudi su se naseljavali uz kamenolome.

Naše kamenolome pronađite u Imeniku kamenoloma.

Kameni agregati se dijele na 1. prirodne
                                          2. umjetne

Prirodni agregati  se dijele na prirodno nevezane stijene (šljunak i pijesak) te na drobljeni kameni.

PRIRODNI PIJESAK I ŠLJUNAK
Prirodni  pijesak  i šljunak su sedimentnog porijekla, a dobivaju se iz nevezanog riječnog nanosa koji je nastao raspadanjem brdskih masiva i njihovim daljnjim trošenjem i brušenjem u vodama tekućicama (rijeke i potoci). Najčešće je riječ o smjesi raznih minerala i stijena. Oblik zrna je različit, a ovisi o mineralnom porijeklu i načinu postanka.

PIJESAK ili sitni agregat ima zrno granulacije  0 do 4 mm.
ŠLJUNAK ili krupni agregat ima zrno granulacije 4 do 125 mm.

Pijesak i šljunak se eksploatiraju na posebno organiziranim nalazištima tj. šljunčarama sa specijalnom mehanizacijom, kao što su buldožeri, bageri i dr., ovisno o mjestu i položju. Uz šljunčare se još nalaze mehanička postrojenja za pranje i klasifikaciju materijala po veličini zrna, čime se radi podjela na frakcije.

DROBLJENI AGREGAT
Drobljeni agregat se dobiva usitnjavanjem lomljenog kamena u odgovarajućim uređajima (drobilicama  ili mlinovima) i njegovim prosijavanjem u frakcije, te pranjem  ili otprašivanjem. Drobljeni agregat je obično ujednačenijeg mineralnog sastava i vrlo povoljne hrapave površine, koja osigurava dobro prijanjanje cementnog  kamena.

ŠTETNE PRIMJESE U AGREGATU
Nečistoće koje ometaju hidrataciju cementa u betonu su najčešće organske primjese-humus ili organski mulj, drvo, ugljen, te je stoga potrebno pranje agregata. Opne koje prekrivaju površinu zrna agregata i slabe prijanjanje cementnog kamena (često je to glina ili mulj čije su čestice manje od 0,09mm). U agregatima su nepoželjni liskuni, škriljci, lapor, opal, cert….

VELIČINA ZRNA AGREGATA
Maksimalno zrno agregata ne smije biti veće od 1/4 najmanje dimenzije presjeka elementa (za ploče je to 1/3).

PRIMJENA AGREGATA PREMA VELIČINI ZRNA
Max.zrno do 31,5 mm – uobičajeno
max.zrno do 16 mm – za tankostjene, gusto armirane elemente
max.zrno do 125 mm – za masivne hidrotehničke objekte